IZMJENE ZAKONA O OBRTU Obrazovni program strukovnih zanimanja uskladit će se s potrebama na tržištu, nastava će se podjednako odvijati u učionici i licenciranoj radionici

Prije dva tjedna usvojen je nacrt prijedloga Zakona o obrtu koji je upućen u saborsku proceduru. Izmjenama i dopunama spomenutog Zakona, između ostalog, pridonosi se ostvarenju plana usklađivanja obrazovnog programa s potrebama na tržištu rada. Pritom poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama, a neke novine koje donosi su primjerice da pomoćnički ispit postaje naučnički i sastavni je dio završnog rada, a njegova provedba prelazi u nadležnost Hrvatske obrtničke komore.

Još jedna novost je i ta da se obrt može registrirati bez obveze polaganja majstorskog ispita, odnosno registracija će biti moguća ako osoba ima najmanje 15 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

- Ove izmjene i dopune Zakona korisne su jer se njima ponovo povezuje gospodarstvo sa sustavom redovnog obrazovanja i to za obrtnička deficitarna zanimanja. Jako je važno da gospodarstvo sudjeluje u procesu obrazovanja, ali i da gospodarstvo sudjeluje kod politike upisa u zanimanja koja trebaju gospodarstvu, znači da školujemo djecu za ono što nam treba, a ne samo reda radi da se nešto štanca. Obrazovni program mora biti usklađen s modernim tehnologijama, odnosno da one budu što primjerenije trenutku u kojem obrazujemo djecu za sadašnje potrebe gospodarstva. S ovim nacrtom napravljen je veliki korak naprijed u cilju uređenja sustava obrazovanja na razini najpriznatijih sustava poput primjerice Njemačke i Austrije – rekao je Božo Barać, tajnik Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije.

Dodao je da se ovim izmjenama i dopunama Obrtničkoj komori vraćaju ovlasti koje su imali sve do 2013. godine. Napomenuo je da se novi nacrt odnosi na jedinstveni model obrazovanja kojeg, kao predstavnici gospodarstva, smatraju najkvalitetnijim u Hrvatskoj zbog toga što se naglasak stavlja na praksu.

- Nastava će se podjednako odvijati u učionici i licenciranoj radionici. Povjerenstvo ili komisija provjeravat će minimalne tehničke uvjete, a mentori koji djecu uče na praksi moraju biti osposobljeni da prenose znanja. To znači da ili moraju imati majstorski ispit u okviru kojega polažu radnu pedagogiju, ili će polagati samo radnu pedagogiju ako imaju osnovne uvjete za obavljanje posla. Djeca koja provedu više vremena na praktičnoj nastavi puno su bolje osposobljena da se odmah uključe u proces rada i mogu nastaviti raditi – objasnio je Barać.

Smatra da je jedini način da djeca nauče kvalitetno raditi upravo taj da dio nastave provedu u gospodarskim subjektima, odnosno u verificiranoj radionici.

- Prednost tog modela je upravo u tome što su te radionice licencirane pa samo oni koji ispunjavaju uvjete mogu dobiti djecu na praksu. Posebno je važno to da Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta za ovakav model obrazovanja osigurava ogromna sredstva, a samo ove godine za stipendije učenika osigurano je 60 milijuna kuna. S druge strane, i licenciranim radionicama osiguravaju se razni poticaji – primjerice sufinanciranje plaća mentorima i nabava opreme, ali i sufinanciranje one naknade koja se isplaćuju djeci za obavljeni rad na praksi – objasnio je Barać.

Kada je riječ o izmjenama koje se odnose na registraciju obrta bez polaganja majstorskog ispita, Barać ističe da oni podržavaju majstorske ispite, ali poznato je da se kroz dugotrajno obavljanje posla stječu određene kompetencije na temelju kojih se obrt može registrirati. Ovakav  će model, smatra Barać, omogućiti mnogima da registriraju obrt. Dodao je da Komora već godinama zagovara da se takav ili sličan model uvede i kod registracije trgovačkih društava.

 

Objavljeno: 30.09.2019.